top-img
paper2

Kakvu budućnost sustava znanosti i visokog obrazovanja želimo?

U sklopu ESF projekta „Jačanje socijalnog dijaloga u sektoru znanosti i visokog obrazovanja“ čiji je nositelj Sindikat znanosti, održan okrugli stol na temu „Upravljačka kultura u sustavu znanosti i visokog obrazovanja“.

U sklopu okruglog stola predstavljena je publikacija Sindikata znanosti pod nazivom „Kakvu budućnost sustava znanosti i visokog obrazovanja želimo?“ 
 
Publikacija donosi rezultate istraživanja o kvaliteti radnih odnosa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u kojem je sudjelovalo oko 2 500 osoba. 
 
Okrugli stol je otvorio predsjednik Sindikata znanosti, prof. dr. sc. Igor Radeka, kazavši kako je ovo ujedno i kraj vrlo uspješnog ESF projekta, naglasivši poseban doprinos voditeljice projekta Lucije Barjašić Špiler, mag. phil. . „U publikaciji je prikazano sustavno i reprezentativno istraživanje s relevantnim podacima koje pokazuju stvarno stanje stvari.“ izjavio je dr. sc. Radek.
 
Doc.dr.sc. Dragan Bagić, suautor publikacije, predstavio je pet ključnih problema koje je izložio u svojem poglavlju o upravljanju i upravljačkoj kulturi u znanstvenim i visokoobrazovnim ustanovama. U prvom dijelu naglašava problem nedostatka stručnog osoblja, tj. amaterizma u ustanovama, pozivavši se na podatak da samo 20 % zaposlenika misli da se na upravljačkim funkcijama nalaze sposobni pojedinci. Također je veliki problem u manjku strateškog razmišljanja koje bi trebalo omogućiti sustavni razvoj znanstvenih ustanova. Također je interesantno da „samo 20 % zaposlenika osjeća slobodu kritizirati odluke uprave bez straha od sankcija“, a istraživanje je pokazalo da je sloboda govora uobičajeno vezana uz status jer se najslobodnije osjećaju pojedinci koji se nalaze na vrhu hijerarhije. Doc. dr. sc. Bagić je potom upozorio na veliku neravnopravnost između osoblja u znanstvenim ustanovama, ali i na jako podijeljeno akademsko društvo. Jedno od rješenja koje vidi je ideja da bi trebalo poticati sustav obrazovanja za one koji su motivirani raditi na upravljačkim pozicijama te da je potrebno više  djelovati na terenu.
 
Drugi dio publikacije je predstavio prof.dr.sc. Krunoslav Pisk, koji se koncentrirao na financiranje znanosti u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da su u razdoblju od 2004. do 2014. godine sve zemlje članice EU povećale svoja davanja za znanost, ali jedino je u Hrvatskoj postotak BDP-a koji se odvaja za znanost u padu. Prof.dr.sc. Pisk je upozorio da Hrvatska izdvaja premalo za znanost, te da mora postojati strukturno financiranje koje neće favorizirati samo vrhove piramida. Također smatra da financiranje iz EU fondova može biti odlična dopuna ali nikako ne smije postati zamjena za ulaganje u znanost.