top-img
paper2

„Budućnost plaća u javnim i državnim službama“

U sklopu projekta Europskog socijalnog fonda „Jačanje socijalnog dijaloga – doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima“ održana je panel diskusija „Budućnost plaća u javnim i državnim službama“.

 

Diskusiju je organizirala Matica hrvatskih sindikata s ciljem doprinosa bipartitnim i tripartitnim procesima, odnosno jačanju socijalnog dijaloga u cijelosti u Republici Hrvatskoj.

Diskusiju je otvorio doc.dr.sc. Dragan Bagić, predstavljajući usporednu analizu kolektivnih ugovora u javnim i državnim službama te gospodarstvu. O budućnosti plaća u javnom i državnom sektoru na panel diskusiji govorili su Krešimir Rožman, stručnjak iz područja radnog prava i urednik časopisa Radno pravo, predstavnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Irena Cvitanović, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Milićević Pezelj te Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Dragan Bagić predstavio je rezultate analize više od 200 kolektivnih ugovora u javnom sektoru i gospodarstvu, koja je pokazala kako u ta dva sektora ne postoji supstancijalna razlika glede različitih dodataka i materijalnih prava. Istraživanje je pokazalo kako je najveća razlika u pravima između onih koji nemaju kolektivni ugovor i onih koji ih imaju te je naglasio kako su neopravdani u javnosti prisutni zahtjevi za drastičnim restrukturiranjem prava zaposlenih u javnom sektoru.

Krešimir Rožman osvrnuo se na propise i zakone vezane za kolektivne ugovore, naglasivši kako postoji veliki problem primjene i tumačenja propisa. „Vlast ne poštuje međunarodne ugovore niti kolektivne ugovore koje je sama potpisala“ izjavio je Rožman, te zaključio kako se sindikati mogu pouzdati jedino u sebe putem štrajkova, prosvjeda, peticija i medija, budući da se zakoni i propisi krše. Irena Cvitanović naglasila je važnost uloge socijalnog dijaloga za osiguravanje zaštite radničkih prava te je otvorila raspravu o kršenju kolektivnim ugovorima zajamčenih prava od strane poslodavaca. Kao najčešći primjer nepoštivanja prava navodi se neisplaćivanje naknade za prekovremeni rad.

Izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske istaknula je kako radnici trpe nepoštivanje ugovora i zakona, a poslodavci svjesno krše zakone. Poslodavci računaju na sporost sudstva i strah od gubitka posla zbog kojeg se zaposlenici često ne odlučuju na tužbu. Napomenula je daje potplaćenost i egzistencijalna ugroženost najveći razlog masovnog iseljavanja mladih.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić u svom se izlaganju početno zapitao gdje su mediji kada treba prenijeti istinu. Naime ovo je već drugi puta da Matica održava javni skup na ovu temu, a da medijski odaziv izostaje, što upućuje na to da su mediji, uz sudstvo i politiku, jedan od instrumenata borbe protiv interesa radnika. Ono što radnicima preostaje jest borba za zaštitu njihovih prava.

Jedini instrument koji može izvući zemlju iz krize je rast plaća koji će dovesti do  povećanja agregatne potrošnje, ali nažalost politici nije cilj povećanje standarda građana i povećanje proizvodnje već je primarni cilj vratiti dugove financijskim lihvarima. Budućnost plaća u javnim službama trenutno je neizvjesna budući da ovisi o aktivaciji Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama o čemu izvršna vlast do sada nije vodila računa, a neće ni sada kada se raspala, zaključio je Ribić.

Voditeljica projekta Lucija Barjašić Špiler navela je kako je projekt proveden jer se htjelo vidjeti koja je pozicija radnika u državnom i javnom sektoru, odnosno kako bi se 'demistificirala teza da su zaposlenici u javnom sektoru povlašteni u odnosu na zaposlenike u gospodarstvu'. Istaknula je kako je cilj analize bio pomoći i pridonijeti bipartitnim i tripartitnim procesima, odnosno jačanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj.

Za mjesec rujan najavila je okrugli stol na kojemu će se prikazati rezultati analize istraživanja na temu radnog vremena.